Božićno doba je u normalnim uvjetima najsretnije i najsvjetlije doba godine. Gradovi blistaju ukrašenim lampicama, a ulice mirišu na kuhano vino i ukusne kolačiće. Ove godine ćemo svi malo drugačije slaviti Božić, no vjerujemo da će to i dalje biti u krugu najdražih. No, ponegdje se Božić slavi nešto drugačije. Neke tradicije uključuju skrivanje metli i uživanje u prženim gusjenicama. Božić je kršćanski blagdan i kao takav se slavi širom svijeta. Ali koliko je ljudi na svijetu, toliko je i razlika među nama. U nekim su zemljama sasvim uobičajene božićne tradicije na koje ne bismo pomislili ni u najluđim snovima. Koja je najneobičnija?
Jako voliš Božić, no misliš da bi blagdan bio još ljepši ako dodaš koturaljke? Da, koturaljke. U Caracasu u Venezueli brojni stanovnici ujutro na Badnjak na koturaljkama odlaze u crkvu. Jedinstvena tradicija toliko je popularna da je u to vrijeme zatvoreno dosta cesta kako bi se osigurala sigurnost. Zašto to zapravo rade, nije potpuno jasno.
Jedna od najneobičnijih, a možda čak i najčudnijih priča vezanih uz Božić definitivno je ona na Islandu. Kažu, naime, da u božićno vrijeme tamošnjim snježnim krajolikom luta ogromna mačka. Vreba uglavnom nestašnu djecu, no navodno nitko nije siguran bez obzira na godine. Da izbjegneš mačku moraš prije Božića dobiti novi komad odjeće. Dovoljna je jedna čarapa i ogromna mačka će samo proći pored tebe ako je slučajno sretneš po putu.
U Norveškoj je uobičajeno da ljudi na Badnjak sakriju metle. Tradicija datira iz vremena kad su ljudi vjerovali da na tu večer dolaze vještice tražeći metle na kojima bi poletjele. Iako se ovo praznovjerje pojavilo prije više stoljeća, mnogi Norvežani još uvijek skrivaju metle na najsigurnijem mjestu u kući. Za svaki slučaj.
Tradicija povezana s ukrašavanjem božićnog drvca kakvo danas poznajemo potječe iz Njemačke. Navodno postoji običaj da je među granama stabla također skriven krastavac, a dijete koje ga pronađe dobije poklon. Neki kažu da običaj s krastavcem potječe iz Španjolske gdje su dvojica dječaka uhvaćeni u bačvi krastavaca, a spasio ih je Sveti Nikola.
Kod nas je običaj da Svetog Nikolu, koji daruje početkom prosinca, prati i Krampus. Za Austrijance je ova tradicija još malo strašnija. Tamo se organiziraju mnogi festivali povezani sa zlim pratiocem svetog čovjeka. Prije nekoliko godina su na jednom od festivala organizatorima stvari izmakle kontroli – naime, barem jedan od muškaraca odjevenih u Krampuse počeo je štapom udarati posjetitelje. Ideja je, doduše, ista kao i kod nas – Sveti Nikola dariva dobre i vrijedne, a Krampus plaši i kažnjava nestašnu djecu. Lanci su obavezna oprema za Krampusa, a na njih se vješaju i kravlja zvona.
Ako ti pauci nisu baš najbolji prijatelji, ova tradicija ti se sigurno neće svidjeti. U Ukrajini, naime, na božićno drvce stavljaju ukrase u obliku paukove mreže. Ova tradicija proizlazi iz priče o udovici koja je svojoj djeci željela dočarati blagdansku atmosferu, no nije si mogla priuštiti ukrase. Legenda kaže da se kućni pauk sažalio nad ženom i po noći ispleo mrežu preko drvca. Tako je na božićno jutro djecu svejedno dočekala ukrašena jelka.
Kad pomisliš na blagdansku hranu, vjerojatno pomisliš na miris kolača, cimeta, pečenu puricu… Pa, u Južnoj Africi pomisle na pržene gusjenice. Da, dobro si pročitao. Gusjenice. Obrok se iščekuje s nestrpljenjem jer oni koji progutaju gusjenicu mogu očekivati malo više sreće u novoj godini. A malo sreće uvijek dobro dođe, zar ne?
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća je američki lanac brze hrane KFC u marketinškoj kampanji u Japanu promovirao svoju hranu sloganom „Kentucky za Božić!“. Božić tamo nije povezan s religijom, a utjecaj ovog oglašavanja je toliko jak da mnoge tamošnje obitelji još uvijek odlaze u obližnji KFC na „blagdanski“ obrok. Ako se tamo zatekneš u ovo vrijeme možeš očekivati da ćeš odvojiti malo više novca za prženu piletinu.
Početkom prosinca djeca u Nizozemskoj stavljaju cipele uz štednjak i nadaju se da će ujutro u njima pronaći poklon. Tradicija nalaže da prije spavanja treba u cipelama ostaviti nekoliko mrkvi. One su, naime, poslastica za bijelog konja po imenu Amerigo koji prati Sinterklaasa – zaštitnika djece čiji se izgled temelji na ideji Svetog Nikole.
U Finskoj je kućna sauna uobičajena. U božićno vrijeme je s njom povezana vrlo posebna tradicija jer sauna tada postaje mjesto povezano s pokojnim precima. Na Badnjak Finci prvo goli sjede u sauni, a kad odu na večernje proslave njihova mjesta u grijanoj prostoriji zauzimaju pokojni preci.
Isplaniraj svoje putovanje iz snova već danas i javi nam se, a naši agenti za putovanja će ti pomoći pronaći najbolju ponudu.
Jesi li avanturistički putnik ili svakodnevni putnik? U svakom slučaju za tebe pripremamo ažurne, zanimljive i korisne putničke informacije koje isporučujemo u tvoj virtualni poštanski sandučić svaki tjedan. Prijavi se i ostvari 10 % popusta na neke od naših produkata!
Prijava na e-novosti
Natrag na nomago.hr
