Maroko ima više od 3500 kilometara obale, pustinja Sahara i različite planinske strukture, a jednako kao što su različiti pejzaži, različiti su i ljudi diljem ove zemlje. Jedinstvena zemlja koja se nalazi između Atlantskog oceana, Mediterana i punokrvne Afrike očarat će svakog tko dođe, a proći ju je teško u dva tjedna koliko klasično traju odmori. Vjerojatno ćete se morati vratiti po još.
Maroko je muslimanska zemlja u kojoj žive praktični vjernici. To znači molitve pet puta dnevno, post za Ramazan i hodočašće u Meku. Vas kao turista to ne treba brinuti, osim par stvari: pokušajte ne otići tamo u vrijeme Ramazana i ne pokušavajte ući u džamije pogledati predivnu umjetnost ako niste musliman. Jedini izuzeci kamo može ući su stara džamija Tin Mal na planinskom lancu High Atlas, Velika džamija u Smari u Zapadnoj Sahari i Džamija Hassana II u Casablanci (na fotki dolje). Ova posljednja je ujedno i druga najveća vjerska građevina na svijetu, odmah iza glavne džamije u Meki, a prima 25 tisuća ljudi u unutarnjem prostoru te još 80 tisuća u dvorištu.
Govorite li francuski, bolje ćete proći nego stranci koji barataju samo znanjem engleskog jezika. Naime, osim arapskog koji je glavni jezik u Maroku, i to Darija, marokanska verzija arapskog, većina ljudi diljem zemlje priča francuski, osim na samom sjeveru gdje je ipak glavni španjolski. Maroko je početkom 20. stoljeća bio pod Francuskom i Španjolskom, a iako je još 1956. godine država proglasila neovisnost, francuski jezik ostao je u široj uporabi, zahvaljujući školstvu gdje se uči kao prvi strani jezik. Engleski će vas poslužiti u većim gradovima, poput Marakeša ili Fesa, ali i tamo se njime uglavnom služe trgovci, dok restorani rijetko nude menije na engleskom. Taksisti također nisu „na ti“ s tim jezikom. Ponesite francuski rječnik jer će vam biti potencijalno teško dobiti što želite.
Gostoljubivost je u krvi svakog Marokanca, a posebno je bitno da se prilikom susreta s njima koristite isključivo desnom rukom (čak i ako ste ljevak). Naime, lijeva ruka smatra se nečistom i koristi se za radnje u WC-u i kod čišćenja.
Marokanci se odijevaju dosta konzervativno, što u prijevodu zna da i muškarci i žene u cijelosti pokrivaju tijelo, osim kad su na plaži. Stoga je uputno i da se vi držite pristojnog neotkrivanja previše dijelova tijela.
Pokazivanje nježnosti u javnosti treba biti donekle pristojno, a držanje za ruku dvaju pripadnika istog spola smatra se platonskim odnosom. Homoseksualnost je ipak ilegalna.
Marokanska kuhinja nešto je drugačija od tipične arapske. Nema falafela, tabbouleha ili šavarme, no tu su kus-kus, tagine (čušpajz) i kefte (nešto kao ćufte).
Posebna delicija su puževi. Nekoć hrana koja se prodavala na ulici, danas je na meniju svakog boljeg restorana. Bijeli puževi serviraju se u paprenoj juhi, a jelo se zove ‘babbouche’ i strašno je popularno među lokalcima, koji se često nasmiju jer se mnogi turisti ne usude to isprobati. Vi ih pojedite na marakeškom glavnom trgu.
Marokanci imaju mnogo različitih salata, no čuvajte se jer sirovo povrće vrvi bakterijama zbog kojih sljedeće dane možete provesti u wc-u.
Hrana se servira na malom stolu, dok vi sjedite na tepihu na podu. Prije jela dobit ćete posudu s vodom za pranje ruku, kao i ručnik. Ako ste kod nekog domaćin, pričekajte da ta osoba počne jesti, a zatim joj se pridružite. Ako jedete zajedničko jelo iz jedne zdjele, uzimajte hranu iz trokuta zdjele točno ispred vas. Kruh obično zamjenjuje pribor za jelo jer komadićem kruha grabite jelo iz posude.
Obavezno jedite desnom rukom, no ako ste ljevak, domaćini vam neće zamjeriti ako jedete njom. Kad završite s jelom, očekujte novu porciju. Pristojno možete odbiti jednom, no kada dođe sljedeće jelo, pojedite manju porciju, sve dok niste prepuni hrane. Jednostavno se potapšajte po trbuhu i recite “La, shukrran” (“Ne, hvala ”). „Shukrran“ je „Hvala“ i izgovara se kao šukran. Marokanci su kao vaša baka, pokušavat će vas i dalje nagovoriti da još jedete.
U Maroku nosite sa sobom bocu vode jer možete brzo dehidrirati, a voda iz slavine nije dobra za vaša crijeva. Posvuda se poslužuju i svježe cijeđeni sokovi naranče, no kao svaki Marokanac, ne propustite čaj od mente tijekom popodneva. Servira se uz puno šećera pa se nemojte iznenaditi slatkoćom.
Iako muslimanska, Maroko je ipak dosta liberalna zemlja. Čak i u vrijeme Ramazana, turisti mogu negdje nešto pojesti i popiti, nedavno su zabranili prodaju burki, a možete i kupiti alkohol. Prodaja i konzumacija alkohola jest kontrolirana, no ima ga posvuda. Pivo nije jeftino, a osim španjolskih piva i Heinekena, postoji i marokansko pivo koje uopće nije loše. Što se tiče vina, držite se crnog vina koje je kvalitetnije od bijelog.
Oni koji konzumiraju lake droge sigurno znaju za marokanski hašiš, nadaleko poznat u svijetu. Ova je zemlja glavna po izvozu hašiša (lokalno ga zovu kif) pa ne čudi što ga nude u svakoj medini. Ako ga baš morate probati, budite vrlo vrlo oprezni jer je droga ilegalna i prijeti vam puno puno godina zatvora u slučaju da vas uhvate.
Ostajete li u Maroku više od par dana, gotovo sigurno je da ćete osjetiti neku zdravstvenu neugodnost. Najčešće je to proljev (kupite Imodium u bilo kojoj ljekarni) ili pak opekline od sunca. Teži slučajevi su malarija, dizenterija i paraziti, no to uglavnom ne pogađa turiste u većim sredinama.
Pijte buteljiranu vodu, ili kupite neki od pročišćivača koji može lako staviti na svaku bocu i piti vodu iz slavine bez bojazni (jedna od takvih izuma je SteriPen). Preporučujemo da ne jedete sirovo voće i povrće koje niste oprali vodom iz boce ili koje ne možete oguliti, jer biste mogli lako pokvariti želudac i samim time, putovanje.
Nosite svoj wc papir. Marokanski zahodi su obično čučavci u kojima umjesto toaletnog papira imate vodu i malu kanticu. Većina ipak ima i košaru za otpad gdje možete odbaciti toaletni papir koji nosite sa sobom.
Ako vas neki Marokanac poprijeko pogleda jer ste ga fotografirali, nije ništa čudno. U Maroku su mnogi nervozni kada oko njih škljocaju aparati jer vjeruju da fotografiranje snima dušu. Stoga upitajte smijete li nekog fotografirati i pokažite da ih poštujete.
Lokalna valuta je dirham (MAD ili DH), a okvirno je 1 dirham oko 0,01 €. Diljem Maroka ima mnogo bankomata, no nekad je zezancija naći neki koji prima vašu karticu jer većina marokanskih banki ima bankomate koji rade samo s marokanskim karticama. Nosite keš.
Običaj je dati napojnicu za dobru uslugu. Nosaču u hotelu dajte 10 dirhama, taksistu 5, a konobaru u restoranu 10% od ukupnog računa, naravno ako ste zadovoljni uslugom. Prosjacima se obično daje 1-5 dirhama, a Marokanci redovito daju nešto prosjacima jer im to donosi „baraku“, odnosno božji blagoslov.
Najbolje da kupite lokalnu SIM karticu. Maroc Telekom, Orange (bivši Meditel) i Inwi su glavni provideri, a za 20 € trebali biste moći pokriti potrebe surfanja za dva tjedna. Kupite SIM karticu na aerodromu čim sletite, a ako vam odmah ne radi, ne brinite. Morate dodatno aktivirati karticu, a ponekad i kupiti nadopunu (jer kupnjom SIM-ice niste kupili i podatkovni promet). Za cca 30 dirhama ćete kupiti lokalnu karticu, a onda još trebate platiti za podatkovni promet (cijene su cca 25 DH za 2,5 GB tijekom 7 dana, odnosno30 DH za 3 GB tijekom 10 dana.)
Ovdje pročitajte detaljnije sve što vas zanima o paketima, a najbolje da zamolite nekog na šalteru ili u hotelu da vam je aktivira.
Maroc Telekom ima i niz hotspotova po gradovima, gdje će vam za besplatan Wi-Fi biti potrebna šifra.
Ako ne ne volite cjenkati, Maroko će biti vaš pakao. Trgovci će vas navlačiti, nuditi jednu cijenu, ako odustanete će je spuštati i gnjaviti vas dok ne popustite ili poludite pa odete. Nikako ne pristajte na prvu ponuđenu cijenu, jer proizvod vjerojatno košta 70% manje od toga, a naći ćete se na pola puta.
Petak je njihova nedjelja. Većina trgovina ne radi petkom, barem ne iza podneva.
Još 1998. godine Maroko je donio zakon kojim su neslužbeni vodiči ilegalni. Svejedno ih ima hrpa. Pitajte nekog za pomoć oko snalaženja (a u medinama se često turisti izgube) i moguće je da ćete čitav dan provesti s tom osobom. Mnogi će vas pokušati pratiti, ponašati se prijateljski i pomagati vam, a zapravo non-stop tražiti novac i male provizije prilikom shoppinga. Najbolje da uzmete pravog vodiča (to će vas koštati između 11 i 14 €). Ni tad ne kupujte nužno ispred njega, posebno ne skupe stvari, jer će vas tražiti proviziju!
Glavne turističke destinacije:
Glavni grad Maroka je Rabat, dok je Casablanca najveći grad s najvećim brojem stanovnika (oko 3,6 milijuna). Ipak, turistička destinacija broj jedan u Maroku je Marakeš, a slijede ga Agadir, Casablanca, Tanger, Fez i Rabat. Mnogo pažnje privlači i grad obojan u plavo Chefchaouen te obalni grad Essaouira. Ouarzazate (vrata Sahare), Meknés i Tetouan također su na brojnim turističkim listama.
Biser juga i nekadašnji glavni grad, Marakeš je najposjećeniji marokanski grad koji je „must-see“.
Hrvatska Wikipedia ovaj grad navodi kao Marrakech, iako se kod nas ustalilo i ime „po vuku.“
Marakeš je podijeljen je dva dijela: novi grad i stari grad poznat kao medina (ime za utvrđene stare gradove otkud je dalje rastao grad). U Marakešu ćete definitivno doživjeti užurbanost medine i moći kupovati u souku, arapskom bazaru. Možda će vam svega toga biti i previše, previše ljudi i previše buke, no opustite se. Ipak, čuvajte se gubljenja po uličicama, džeparoša i neumornih trgovaca koji će vas navlačiti ako iole pokažete interes za nečim. Stoga je dobro uzeti vodiča koji zna kamo ide i koji će otjerati druge obzirom da ste već „zauzeti“. Ako ste žensko i voljeli ste seriju „Seks i grad“, zamolite ga da vas odvede do mjesta gdje je Carrie naletjela na Aidena (Marakeš je glumio stari Abu Dhabi).
Kad bi se trebalo pokazati prstom na centar grada, bio bi to trg Jmaa el-Fnaa. Ogroman javni trg krcat je trgovcima i zabavljačima, a omiljen je podjednako i među lokalcima, i među turistima.
Upozorenje: ne fotografirajte majmune na lancima ili zmije ako niste spremni to i platiti. Upozorenje 2: Ovdje kušajte ‘babbouche’ ili jelo s puževima za 5 dirhama.
Što se smještaja tiče, preporuka jest riad- tradicionalna marokanska kuća ili palača s unutarnjim vrtom ili dvorištem.
Zimi možete skijati na planinama iznad Marakeša jedan dana, a drugi dan se kupati u moru na obali. Essaouira je predivan grad na obali blizu Marakeša, gdje je uvijek puno turista.
Smješten na trgovačkoj ruti koja povezuje Atlantski ocean s Mediteranskim morem, grad Fez na sjeveru Maroka glavni je trgovčaki i industrijski centar (tekstil, rafinerije, štavionice i proizvodnja sapuna), pa se stanovništvo bavi uglavnom različitim izradama proizvoda koji su igrali veliku ekonomsku ulogu kroz povijest.
Stari dijelovi grada pod zaštitom su UNESCO-a, a preporučujemo da posjetiti džamiju Qarawiyin iz 9. stoljeća, zidine i Carsku palaču. Obiđite i madrasu (ili medresa: islamska škola) Bou Inania, Bab Bou Jeloud- vrata koja vode u staru medinu izgrađena u maurskom stilu, prastaro prenoćište Fondouk Nejjarine gdje su spavali trgovci, misionari i turisti, Kraljevu palaču, kao i Židovski kvart poznat kao Mellah.
Chefchaouen se nalazi između Feza i Tangiera u planinama Rif. Ovaj plavi grad, kojeg skraćeno zovu još i Chaouen, osim po svom plavetnilu je poznat i po tome što tu nema ni kapi alkohola, ali zato se posvuda puši kif ili marihuana, jer su polja marihuane posvuda oko grada.
Predivan zaljev u kojem se smjestio Tangier na vrhu Maroka nalazi se tik pred Gibraltarskim vratima, a sam grad šareno je mjesto u kojem živi oko milijun ljudi. Zovu ga vratima Afrike.
Od 1923. postaje međunarodna zona pod zajedničkim protekstoratom Francuske, Španjolske i Velike Britanije, da bi ga Španjolska okupirala 1940, te kasnije predala Maroku s kojim se ujedinio 1956. godine. Zbog svoje neutralnosti, Tangier je postao ili barem dobio ugled švercerske i špijunske baze, jer su se tu skrivali brojni sumnjivi tipovi za vrijeme Hladnog rata. Između 1940-ih i 50-ih, ovdje su se okupljali brojni ekscentrični milijunaši i umjetnici poput Paula Bowlesa, Tennesseeja Williamsa, bitnika Williama S. Burroughsa, Allena Ginsberga i Jacka Kerouaca, rockere iz Rolling Stonesa, koji su svi u nekom periodu svog životu tu živjeli. Grad nisu zaobišli ni George Orwell, a ni francuski slikari Delacroix i Matisse. U Tangieru se živjelo punim plućima.
Tijekom godina i Tangier se promijenio. Danas uglavnom živi od turizma, a zovu ga bijelim gradom zbog tisuća jahti u luci. Nemate li jahtu, uživat ćete i na brojnim plažama koji privlače turiste.
Tu neće imati problema sa sporazumijevanjem jer osim arapskog i francuskog, mnogi govore engleski i španjolski. Lokalci ipak pričaju „tangerinski“, njihovu mješavinu arapskog sa stranim jezicima.
Glavni grad Maroka nalazi se na obali Atlantskog oceana, i tu se nalazi upravno i političko središte. Uz Fes, Meknès i Marakeš, jedan je od četiri „kraljevska grada“ Maroka. Rabat se smatra simbolom stabilnosti u zemlji, a središte grad označava toranj Hasan i džamija. Volite li povijest, posjetite Arheološki muzej, najvažniji muzej Maroka u kojem je predstavljena povijest još od brončanog doba.
Najveći marokanski grad i najveća luka procvjetala je početkom 20. stoljeća kada je prestigla Tanger kao najvažniju luku Maroka. Za vrijeme francuske vladavine, Casablanca se razvila u privredni centar pa je i danas oko 80 posto cjelokupne marokanske industrije upravo tu.
Grad je stekao svjetsku slavu zbog istoimenog filma u kojem u glavnim ulogama glume Ingrid Bergman i Humphrey Bogart, iako je film zapravo snimljen u Hollywoodu.
Od glavnih atrakcija valja spomenuti džamiju Hasana II, koja je peta najveća džamija na svijetu.
Južnoistočni Maroko, tamo u podnožju planina Atlas, najpristupačniji je komad Sahare. Upravo su tu, u dolini Drâa gdje je mnogo palmi, krenule prve karavane preko pustinje do Timbuktua u Maliju na put dug 52 dana.
Na 40 km od granice leži grad M’Hamid, mjesto je gdje završava asfalt, a počinje pustinja. U toj malenoj oazi živi svega 7500 stanovnika. Do ovdje možete doći autobusom, no pripremite se na dugačak put. Iz Marakeša autobus vozi 10 sati (najbrža ruta je 8 sati, no često voze 10), iz Casablance 12 sati. Zgodno je ako možete krenuti iz Ouarzazatea (ima aerodrom) jer otuda autobus vozi „samo“ 4,5 sata. Najljepše pješčane dine su oko Merzouga, grada u pustinji gdje možete i prenoćiti u nekom od hotela, a ako niste tip od organiziranih tura, unajmite auto i za 9 sati ste tu krenete li iz Marakeša. Autobusi Supratour voze 12 sati, no barem se ne trebate brinuti oko vožnje.
Utješno ako baš ne možete do Sahare jest jahanje deva u Palmeraieu, šumi palmi i oazi na samom rubu grada gdje postoje i resortovi. Tu je i poznati Nikki beach. Ipak, najbolje da tu dođete na izlet iz Marakeša, postoje brojne ture, među njima i ona koja uključuje zalazak sunca. Takvi jednodnevni izleti koštaju između 250 i 300 kuna, dok će vas dvodnevni ili trodnevni izlet sa spavanjem u šatoru koštati od 800 pa sve do 4000 kuna, ovisno što je sve uključeno.
Petit taksi: Manji gradski automobili koji voze samo unutar grada i trebali bi imati taksimetar. Ako ga ne želi uključiti, odustanite od vožnje. Zapamtite: 1 dirham po minuti je neka okvirna ok cijena.
Grand taksiji voze između gradova i super su rješenje ako su popunjena sva mjesta jer vozač naplaćuje cijenu po sjedalu, a računaju uvijek 6 sjedala + vozač. Tu je cijena obično oko 2-3 dirhama po kilometru.
Rent-a-car vozila znaju biti dosta skupa, a auto vam treba ako se želite samostalno kretati Marokom, a ne volite vlakove ili autobuse. Marokanski vlakovi su dobri, a za autobuse treba imati malo sreće (i odabrati onaj koji vozi direktno).
Nekoliko korisnih izraza za sporazumijevanje:
Bok = Salam
Bok (na odlasku)= Beslama
Hvala = shukran (izgovor: šokran)
Ne = La
Da = Naam, Iyeh ili Aiwa
OK = Wakha (waha)
Čekaj = Bellati (b-lati)
Sviđa mi se = ajbani (ašbani)
Voda = Maa (ma) Čaj = Atay (a'tej)
Kava = kahva
Mlijeko = Hleeb (hlib)
Meso = lhem (l-hm)
Jaje = beyd (baid)
Auto = tomobile (tomobil)
Avion = teyara (tejara)
Srami se (kad vas netko pokušava prevariti)= Hashouma (hašuma)
1 =wahed (v-hd)
2 = jooj (žuž)
3= tlata
10 = Eshra (ašra)
Isplaniraj svoje putovanje iz snova već danas i javi nam se, a naši agenti za putovanja će ti pomoći pronaći najbolju ponudu.
Jesi li avanturistički putnik ili svakodnevni putnik? U svakom slučaju za tebe pripremamo ažurne, zanimljive i korisne putničke informacije koje isporučujemo u tvoj virtualni poštanski sandučić svaki tjedan. Prijavi se i ostvari 10 % popusta na neke od naših produkata!
Prijava na e-novosti
Nazaj na nomago.hr
